Díli, (Rapídes-info)-Primeiru-Ministru Kaya Rala Xanana Gusmão husu ba kompañia nasionál 51 bá implementasaum projetu eletrifikasaun Aldeia tenki servisu tuir padraun no kualidade no lakoi elektrisidade ohin lakan, aban mate fali.
Xefe Governu hato’o ne’e, hafoin akompaña hamutuk ho Ministru Obras Públikas (MOP), Samuel Marçal sai sasin bá serimónia asinatura kontratu entre Prezidente Komisaun Ezekutivu Eletrisidade Timor-Leste, Empreza Públika (EDTL, E.P), Paulo da Silva ho kompañia nasionál 51 bá Projetu eletrifikasaun Aldeia,Primeiru-Ministru husu bá kompañia nasionál 51 ne’ebé hetan konfiansa atu responsabiliza Projetu eletrifikasaun ne’e hodi servisu ho laran, ho vontade tomak no husu labele fó bá kompañia sub kontratór.
“Husu bá kompañia sira atu labele fó bá sub kontratór. Imi mak tenke responsabiliza projetu ne’e to’o hotu. Ha’u lakohi atu imi fó tán bá kompañia seluk ida mak halo servisu no imi simu de’it osan, tuur de’it simu osan. Imi tenke ezekuta rasik atu bele dezenvolve-an no partisipa iha dezenvolvimentu ita-nia rain,”Xanana alerta iha salaun Katedral, Dili, tersa (12/05).
Primeiru-Ministru husu ne’e tanba hakarak atu kompañia nasionál sira ne’e bele manán esperiénsia nune’e sai buka’e bá aban bainrua.
“Buka hadi’a ita-nia karákter, ita-nia kbiit no ita-nia matenek hodi partisipa iha dezenvolvimentu ita-nia rain,”Xefe Governu alerta tán.
Kompañia sub kontratór mak kompañia ka empreza ida ne’ebé simu servisu hosi kompañia prinsipál atu hala’o parte balun hosi projetu ka kontratu bo’ot ida.
Ezemplu, Governu fó projetu konstrusaun estrada bá kompañia prinsipál ida, kompañia prinsipál ne’e depois kontrata tán kompañia seluk atu halo eletrisidade, bee, soldadura ka transporte.
Nia husu Kompañia fó prioridade ba aselera infraestrutura bázika hodi garante katak populasaun iha área remota sira bele hetan naroman iha tempu badak, hanesan parte husi vizaun dezenvolvimentu nasionál.
“Husu bai mi atu servisu tenke tuir padraun, servisu ho kualidade ne’ebé aas. Hau lakohi haree eletrisidade ne’ebé “lakan ohin, aban mate fali, maibé tenke serve povu ba tempu naruk,”hatete PM Xanana.
Xanana Gusmão mós esplika oitoan kona-bá Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu Nasionál (PEDN) tinan 2011–2030 kona-bá polítika eletrifikasaun, konsidera eletrisidade hanesan direitu báziku no fundamentál tebes bá dezenvolvimentu ekonomia no moris-di’ak povu nian.
Objetivu prinsipál hosi polítika eletrifikasaun maka, halo asesu eletrisidade to’o iha territóriu nasional tomak; garante fornesimentu enerjia ne’ebé estável no kontínuu; suporta kresimentu ekonomia, indústria, edukasaun no saúde; redúz pobreza no izolamentu iha área rurál sira.
“Iha PEDN ne’e, Governu fó prioridade bá infraestrutura eletrisidade hanesan, konstrusaun sentrál elétrika nasionál; dezenvolvimentu rede transmisaun no distribuisaun; ligasaun eletrisidade bá suku no aldeia sira; uza enerjia renovável hanesan mini-hidro, enerjia vento, solar, biomassa,” PM Xanana hateten.
Planu ne’e mós temi projetu bo’ot sira atu aumenta kapasidade eletrisidade; hadi’a seguransa enerjia nasionál; suporta atividade ekonómika iha distritu sira.
Iha vizaun PEDN 2030, eletrifikasaun la’ós de’it kona-bá naroman, maibé atu moderniza nasaun, liga komunidade rurál sira ho dezenvolvimentu, kria oportunidade servisu no negósiu, hadi’a kualidade moris povu Timor-Leste nian.
Iha fatin hanesan, Ministru Obras Públikas, Samuel Marçal esplika, serimónia asina kontratu ho kompañia nasionál 51 ne’e, atu responsabiliza pakote eletrifikasaun 51 bá aldeias 141 iha munisípiu hotu ne’ebé seidauk assesu bá eletrisidade. Governu kontinua ho prosesu atu realiza-tán serimónia asinatura kontratu bá pakote projetu eletrifikasaun aldeia hamutuk 45 ne’ebé sei realiza iha tempu badak nia laran hodi konklui ona aldeia hotu iha territóriu tomak bá asesu eletrisidade.
“Esepsaun bá uma-ka’in tolu ka haat ka sanulu mak hela namkari iha fatin ketak-ketak no dook malu, ita sei rezolve ho solár pánel. Maibé ho asina kontratu ohin, ita espera katak maski la konklui iha tinan ne’e, iha tinan oin bele konklui ona eletrifikasaun bá populasuan iha territóriu tomak,” Ministru Samuel Marçal hateten.
Iha tinan 2025, Governu konklui ona nível suku no ida-ne’e Governu asina kontratu atu asselera hodi konklui iha nível aldeia.Aldeia iha territóriu tomak ne’ebé seidauk assesu eletrisidade hamutuk aldeia 181 no ohin asina ona bá aldeia 141 hela aldeia 45 ne’ebé sei asina tán kontratu iha tempu badak.
Totál orsamentu ne’ebé Governu prevee bá projetu sira ne‘e hotu hamutuk millaun $11,3 ho durasaun kontratu balun fulan 6, balun fulan 8 no balun tinan ida depende bá distánsia.
Ekipa Rapídes-info

