DILI (Rápides Info)-Primeiru Ministru Xanana Gusmao, hateten jestu ne’ebé , Juventude12 De Novenbru iha 1991 hanorin ba povu Timor-Leste atu la’o hamutuk tau as Interese nasionál.
Tuir Xanana joven sira ne’ebe mai halo manifestsaun husi Motael too iha ne’e, atu ezize ba Mundu no ONU katak tuir dreitu internasionál ita sei iha deskolonizasaun nia proseseu iha Portugues nia okos, tanba ne’e ezize mós ba Portugal atu hamrik defende direitu ida ne’e.
“Joven sira husi 12 de novenbru hanorin ita lao hamutuk, intrese nasionál as liu kada partidu ida nian, kona-ba Intrese nasional hotu-hotu hamutuk defende, ida ne’e mak joven 12 de novembru hanorin mai ita, ida ne’e mak fó sentidu ba ita nia komemorasaun hanesan ne’e”, Xanana hateten iha nia intervensaun iha ambitu komemorasaun loron masakre santa krús 12 novembru 1991 ba dala-34 kuarta (12/11/2025) ohin.
Iha fatin hanesan Vise Primeiru Mariano Assanami Sabino realsa, Estadu no Governu Timor-Leste hili loron 12 de novenbru sai hanesan loron joventude, atu fó onra no glória ba juventude 12 de Novenbru ne’ebe Sakrefika sira nia an ba Timór
” Governu no Estadu determina 12 de novenbru nudar loron ba juventude atu refrelta nafatin eroiku lutadór sira sakrifika sira nian an totalidade ba ita-nia Estadu ba ita-nia rai”,nia afirma.
Nia hatutan, ran ida ne’e tenke turuk fila fali iha joven sira, tanba ne’e mak hili 12 de Novenbru nu’udar loron ba juventude, ohin selebra tinan 20 no.selebra mós loron 34 ba loron masakre santa krús.
“Liberdade ne’ebe ita hetan pás no estabilidade ne’ebe ita hetan la mai ho gratuitu ita sosa ho 300 mil pessoas mate ba rai ida ne’e, tanba ne’e mak konstrusaun ba pás ne’e tenke sai Isin lolon ba Kada Joven kada labarik”,nia afirma.
Assanami hateten, joven ne’ebé mak iha Korea Austrália no iha Inglatera no Irlándia halo servisu ki’ik ka bo’ot joven hirak ne’e halao mandatu eróiku.
“Sira hatama osan mai Timor Leste para haburas ekómia iha ita nia laran, tanbe imi tenke orgullu nafatin”, nia haktuir.
Nune’e mós Prezidente Interinu Komite 12 de Novenbru Filipe Rodrigues Pereira husu Joven atu kapasira an iha área formsaun sira hotu hodi asegura Timor- Leste nia interese Iha mundu tomak.
“Joven sira prepara an kapasita an buka matenek buka formsaun iha fatin oioin atu aseugura Timor- Leste nian Inteteses hasoru nasaun viziñus hasoru nasaun sira iha rejiaun Ázia nian no mós ba mundu tomak,” nia dehan.
“Koalia kona-ba joven rezisténsia ho joven ohin loron, ami sempre koalia katak iha am- nia tempu limitasaun barak, obtakulu barak mas ita konsege haksoit liu tanba kaer liman hamutuk”,nia hatutan.
Nia nota ba joven sira agora la uza opotunidade ho diak hodi ajuda familia ajuda komunidade no Estadu.
‘Ita bot sira kontribusaun ba oin mak buka estuda sai ema matenek sai ema porfisionál diak,tanba ba oin vida imi nian sei todan liu vida ami nian iha Passadu.Vida ida imi-nia sei nakonu ho kompetisaun, tanba ne’e ida idak presiza prepara an”, nia konklui.
Jornalista: Mateus Felisberto de Deus

