Dili, (Rápides -Info)- Mehi nudar subjetivu idak idak ema hahú tuir ona iha ensinu primariu.
Balun mai ho mehi ne’ebé mak naton no balun mai ho mehi mehi ne’ebé mak aas atu atinji mehi ne’e la fasil tenke liuhusi dalan sofrimentu no dezafiu ka esforsu ne’ebé ema lakohi, maibé mai ho komprimisiu ne’ebé metin labele deseperadu.
Ho nune’e mak iha edisaun ida ohin media Rápides -Info sei lori ita boot sira koñese se mak José Pedro Camoes.
Mane ho fuik naruk nia mak loron loron halo funsaun hanesan Advogdu Privadu ida hodi fó asistensia legál no advokasia sidadaun bainhira presiza nia tulun.
Pedro Camoes hateten katak uluk kedan nia mehi sai duni Advogadu tanba buat ne’e mai kedan husi nia familia laran bainhira kiik hanoin katak aban bain rua tenke sai Advogdu hodi fó asistensia legál ba sidadaun sira. No haree ba tempu funu mosu injustisa mak fó korajen katak aban bainrua tenke sai duni Advogadu.
“Tanba primeiru tanba inan aman, ema mestre katekista alunus salesiano entaun edukasaun família ida atu haree atu nune’e oinsá ita bele hala’o servisu maibé orienta ba sosiais, orienta ba karitativu la haree ha’u nia responsabilidade buat ne’e atu bele hetan vantajen ruma entaun simplisidade ida ne’e mak hanesan filosofia. Ho Aman no inan sira, husik hela ba ami atu uza knaar ne’ebé ita iha, serve ba buat hotu hotu ne’ebé di’ak la bele hare ida ne’e hanesan oportunidade atu nune’e enresep an, iha ita nia kna’a”, José Pedro Camoes hateten Rápides -Info iha nia kna’ar fatin Timor Plaza segunda foin lalais ne’e.
Nia haktuir katak nia moris iha Lospalos iha 1974 iha fulan Novembru ka Dezembru nune’ nia ho inan no aman halai ba laran too 1979 entaun tinan lima iha foho Matebian aprende buat barak, uitoan ho balun entaun konsege moris halo foti eskola públiku Indonézia ninian, akaba eskola SMA1 Dili.
“Hotu Ita haree buat barak la los, los ka lae? Iha ita nia tempu ne’e no justisa la iha lei la iha tropa sira halo kualkuer.Ita haree iha realidade ida iha 1991-1994 entaun ha’u akaba tia ha’u nia SMEA 1 iha Dili”, nia haktuir.
José Pedro Camoes hatutan, ba nivél ensinu ne’ebé iha sufisiente ona no iha 2000 nia hahu servisu hanesan Advogdu too 2026.
“Ha’u halo ha’u nia papel hanesan Advogadu hahú iha 2000 too mai agora ne’e, ha’u sei kontinua sempre fó ha’u nia kontribuisaun ba rai ne’e no nunka minutu ida loron ida atu sente kolen kontinua nafatin servisu iha, área ne’ebé hahú foti to’o agora”, nia tenkTuir Camoes durante iha nia karreira hanesan Advogdu dezafiu barak hahú serbisu iha tempu UNTAET ne’e ebé uza lei Kódigu Sivil no momentu ne’e Tribunál Timor -Leste foin hambrik maibé lahamate espiritu ne’ebé iha hodi kontinua serbisu.
Nia konta depois liu tia ida ne’e ita ukun an tama ona 20 de Maio mais tarde Parlamentu komesa halo reajustamdntu propria sobre kodi knaal Kódigu Penál prosesu Penál, entaun dezafiu foun ba ita intergra ba situasaun.
Tuir nia dezafiu sira hanesan dehan midar apredizagen ida atu nune’e melora aan.Ha’u la hatene kontinua to’o bainhira se bele kontinua nafatin iha tarefa hanesan advogadu vogal buat seluk mak ne’e kada ves ita sa’e ho tempu ita nia kolega sira eskola ne’e komesa eskoilla sira nia kareira seluk sira nia dalan seluk”, nia dehan.
Nia koprometa aan katak sei halo funsaun Advogadu too mate.
“Ha’u la hatene kontinua to’o bainhira se bele kontinua nafatin”, nia tenik tan.
Camoes hateten, nia kolega balun sei iha Advogadu maibé balun mós ba ona polítiku susesu ba atividade finansiamentu.
“Maibé ba ha’u ida-ne’e eskoilla ida, tanba ne’e paisaun ne’e kontinua nafatin ida-ne’e”,nia tenik.
Camoes dehan, eskola ba Juiz, Prokuradór, Defensór no Advogadu ne’e tinan tinan lima no balun muda ba juiz ne’e di’ak halo ita hakfodak uitoan ba Prokuradór ba susesu ita hakfodak ho uitoan, sira ba Defensór ita hakfodak uitoan maibé ida ne’e hanesan dezafiu pesoal sira nian tanba susesu sira halo ba testu ne’e kompaisaun sempre mantei ida-ne’e ha’u servisu simples ha’u halo”,
Nia dehan, nia hili funsaun Advogadu tanba bele maneja serbisu rasik no jere tempu rasik.
“Ida ne’e servisu mais 20 ital kareira ne’e dala ruma ne’e di’ak liu kontinua ho ida ne’e. Ha’u seidauk hanoin alterativu seluk fora dua advogadu prezente pelumenus ema bele dehan ha’u gosta tebes kontinua servisu ida ne’e to’o ha’u labele servisu ida ne’e”, nia dehan.
Camoes haktuir durante halo karreira hanesan Advogdu iha tinan 20-resin nia rekoñese pesoalmente la antiji buat barak, maibé ita ko’alia kazu konkretu kada ves ema fiar ita los ka lae? Kuandu ita mantein ritmu, mantein telfone, mantein eskritoriu mantein mesma performa, konfiansa públiku tau hela mai ita atu servisu.
“Tanba advogadu la’os ha’u de’it los ka lae? Timor ne’e por volta 200 ital advogadu rejista atual, fornesedor justisa ne’e iha fatin fatin hotu, maibé kuandu ita hotu-hotu mantein ritmu servisu iha postu ne’e, bele hanesan fiar ne’e mai. Entaun halo públiku fiar ita mantein ida ne’e”, nia dehan.
Nia lembra katak, kuandu ita ukun an, pelumenus hahú kedan ho.advokasia, hahú kedas iha advokasia ne’e maka advogadu ne’e saida depois iha posivel entre 2003-2004. No kontinua hanorin iha konsege Universidade Nasionál Timor lorosae (UNTL) ate 2007.
“Ha’u para hanorin nee tanba ha’u iha formasaun ida li’ur tinan tomak, kuandu ha’u fila ha’u haree katak servisu barak ne’ebé mak kontinua tanba ne’e mak ha’u la ba fali Universidade Nasionál Timor lorosae iha tinan 2007”, nia dehan.
Camoes haktuir iha 2008-2012 nia asesor jurudiku ba Sekretáriu Estadu Juventude Desportu Miguel Manitelu, kuandu termina nia mandatu nia mós sees husi no fila fali ba atividade advogadu ne’e to’o ohin loron.
Camoes mós asume kargu hanesan kargu públiku hanesan Prezidente Asosiasaun Advogadu Timor-Leste iha 2011-2014.
“Ha’u-nia mandatu to’o hotu Dr Paul Remedios mak kontinua no agora ami nia asosia advogadu lakon tiha nia naran mós lakon no kator buat lakon ida ne’e mak dezafiu ida fali mai ami. Ema sira kontinua ami nia organizasaun aban bainrua rua ami ezije iha 2027 ka 2028 advogadu sira ne’ebé rejista edital hamutuk 200-ital ona ami organiza malu kontinua harii organizasaun ne’ebé ami kria hamutuk altura ne’ebá hodi kontinua habelar no konsolida organiza refere”,nia dehan.
Pedro Camoes hateten, dadaun nia hetan nomeasaun hanesan membru ba Komisaun Rekrutamentu Juiz ba Supremu Tribunál Justisamembru komisaun ida ne’e mandatu ba temporáriu.
“Ami konklui servisu iha novembru ka dezenbru ne’e hotu ne’e,ami ne’ebé hetan fiar husi Parlamentu ami hala’o hela knaar ida ne’e, hein katak buat hotu hotu lao diak lao tuir tempu, rezultaldu diak”, nia konklui.
Biografia badak husi José Pedro Camoes
Sumáriu profosionál
Advogadu Timorense ho esperiénsia durante liu tinan 20 iha prátika jurídika, lideransa, no servisu públiku.
Iha kapasidade iha litigasaun, fó konsellu jurídiku, no advokasia, ho esperiénsia barak iha dezenvolvimentu polítika no formasaun jurídiku profisionál. Iha rejistu provadu trata ona liu kazu 2,700 no kontribui makaas ba hari’i instituisaun jurídiku no polítiku nasionál.
- 1995–1999 – Lisensiatura iha Direitu, Universidade Katólika Jawa Timur, Indoné
- 1992–1995– Eskola Sekundária Jerál 1, Dili.
- 1990 – Eskola Sekundária São Pedro, Comoro, Dili.
- 1987 – Eskola Primária Bairro-Pite, Dili.
ESPERIÉNSIA PROFISIONÁL
- 2000–2025– Advogadu Prátiku, Timor-Leste
- Reprezenta kliente iha liu kazu 2,700 iha área direitu kriminál, sivíl, no administrativu.
- Fó servisu konsellu jurídiku no litigasaun ba individuu, organizasaun, no instituisaun Governu.
2012–2025 – Advogadu Sênior, JNJ Advocacy, Dili. - Fó lideransa no orientasaun ba advogadu foun sira.
- Superviziona estratéjia kazu no prepara dokumentasaun jurídika.
2013 Formadór Jurídiku, Sentru - Formasaun Jurídika
-Fó formasaun no semináriu dezenvolvimentu profisionál ba advogadu privadu sira.
2010 – Asesór Jurídiku, Sekretaria Estadu ba Juventude no Desportu, Timor-Leste no Formadór.
-Fó orientasaun jurídika kona-ba dezenvolvimentu polítika, kontratu, no kumprimentu ba lei no regulasaun. - Servi hanesan dosente no formadór ba programa estajiu ba advogadu.
ESTAJIU NO FORMASAUN PROFISIONÁL
- 2010 – Formasaun Avansada Profisionál ba Advogadu, Lisboa, Portugal.
- 2006 – Estajiu Jurídiku, Universidade Katólika Pontifícia, São Paulo, Brazíl.
2004 – Estájiu Jurídiku, Asosiasaun Advogadu Sydney, Austrália* - 2002 – Estájiu Jurídiku, Asisténsia Legal Vitória, Austrália
- 2002 – Treinamentu Profisionál, Komunidade Jurídika Darwin, Austrália
Knaar Lideransa no Kontribuisaun - 2007–2009 – Prezidente, Asosiasaun Advogadu Timor-Leste.
- Fundadór, Asosiasaun Advogadu Timor-Leste.
- Fundadór, Institutu Asisténsia Legal Timor-Leste
- Fundadór, Parlamentu Foin-sa’e Timor-Leste
- Fundadór, Partidu Demokrátiku Timor-Leste.
Kompeténsia Xave - Konsellu jurídiku no litigasaun*
- Lideransa no jestaun organizasionál
- Edukasaun no treinamentu jurídiku
- Analiza polítika no regulamentu
- Hatene ko’alia ho flute Portugés, Tetum, Indonéziu, no inglézinglés.
Ekipa : Rápides -Info

